Naš kolumnist Goran Slavić analizira posljednju spektakularnu stazu u Formuli 1 - Yas Marinu u Abu Dhabiju. Nakon četiri godine intenzivnih radova Yas Marina je spremna ugostiti prvu dnevno-noćnu utrku u povijesti Formule 1.

Ecclestonu i Pieru Ferrariju velika zasluge za održavanje utrke u Abu Dhabiju

I dok nas je Singapur drugu godinu zaredom naviknuo na noćnu utrku, u Abu Dhabiju ćemo se morati priviknuti na kombinaciju dana i noći. Premda mnogi dvoje o korisnosti takvog tipa utrke, ona ipak nije novitet, jer dovoljno je prisjetiti se Dvanaet sati Sebringa ili njezine europske inačice u Reimsu. No ove su utrke vožene u sklopu svjetskog prvenstva utrka izdržljivosti ili pak GT prvenstva.

Bez obzira na sve ova je utrka ostvarenje velikog sna princa Sheikha Mohameda bin Zayeda, a poslije četiriju godina intenzivnih radova dio pustinje pretvoren je u umjetni rajski otok u kojemu je uz brojne hotele, tematske parkove, sveučilište, muzeje i stambene četvrti, staza za Formulu 1 tek jedan dio.

Govori se da velike zasluge za održavanje ove utrke pripadaju dvjema osobama. Jedna od njih je Piero Ferrari, prijatelj kraljevske obitelji. On je pravodobno spoznao veliki ekonomski potencijal ovoga emirata i prvi je postavio temelje za komercijalnu i financijsku suradnju između Ferrarija i Abu Dhabija. Druga je osoba neizostavni Bernie Ecclestone, koji se najprije neuspješno susreo s princom Al Maktoumom iz Dubaja s namjerom da u tom emiratu organizira Veliku nagradu.

Ecclestone zaigrao na rivalitet Abu Dhabija s Dubaijem

Popularnost automobilističkog sporta u Dubaiu je posljednjih godina naglo rasla i izgrađena je suvremena staza na kojoj se održavaju utrke A1 GP prvenstva. No kako je Ecclestone naprasno prekinuo suradnju predložio je organiziranje najkvalitetnije svjetske automobilističke priredbe susjednom Abu Dhabiju. Pritom je zaigrao na tradicionalni rivalitet između dviju emirata i vladajućih obitelji.

Premda udaljeni samo stotinjak kilometara, stvarnosti Dubaja i Abu Dhabija duboko se razlikuju. Prvi se razvijao kao mala kolonijalna luka, a stasao je na razvoju nekretnina i financijskih transakcija, prerastajući u jedno od najznačajnijih svjetskih financijskih središta. U Abu Dhabiju, međutim, raspolažu „samo“ s jednom stvari: naftom i beskrajnim ekonomskim potencijalom koji iz toga proizlazi. Stoga je shvatljivo i prihvatljivo da je staza u Abu Dhabiju izrasla kao plod nama neshvatljivih investicijskih zahvata, a sve to u vremenu svjetske ekonomske krize. Staza Yas Marina trebala bi biti posjetnica koju je ovaj emirat odabrao za svoju promociju u svijetu.

Ukupna površina zona za izljetanje veća nego cijeli paddock

Formula 1 već je upoznala ovu stazu kada je u Minardijevom dvosjedu Bruno Senna odvozio podosta krugova. Na youtubeu se može vidjeti camera-car jednog od tih odvoženih krugova. Istodobno se mogu uočiti beskrajne asfaltirane izletne zone, koje ponegdje prijete da vozač izgubi orijentaciju na stazi. Po svojoj ukupnoj površini izletne zone veće su od čitavog paddocka.

U Abu Dhabiju ćemo vidjeti stazu koja je bez obzira na zanimljiv nacrt nema brzih zavoja, ali će, čini se, postati referentna točka za buduće staze. Ne samo za motore, koji će svoju izdržljivost morati pokazati i dokazati na najduljoj ravnini od svih staza svjetskoga prvenstva.

Yas Marina postavlja nove standarde za Formulu 1

Prošlo je deset godina od izgradnje staze u Sepangu, tada smatrane najsuvremenijom. Danas malezijska staza, poslije pojave Shakira, Shanghaia i Istanbula, podsjeća na staze prikladne za organiziranje klupskih utrka. Nova staza Yas Marina znakovita je po svojoj vizionarskoj arhitekturi koja će ovom utrkom biti provjerena u praksi. Izlazak iz boksa predviđen je tunelom, a jedna od izletnih zona prostire se ispod tribine. Pokažu li se ova rješenja dobrim, o tome će morati voditi računa i organizatori Velike nagrade Koreje na stazi u Jeonnanu. Stazu je kao i obično zacrtala neizostavna ruka Hermanna Tilkea, no ovoga puta mogao je dati mnogo više oduška mašti jer su novci stavljeni na raspolaganje bili neograničeni, a što je društvo iz Abu Dhabija htjelo pokazati čitavome svijetu.

Utrka će započeti u pet sati popodne pri dnevnoj svjetlosti, dok će se posljednji krugovi na stazi odvoziti po mraku, kako bi se gledateljima ispred televizijskih ekrana i reflektorima dočarala raskoš Yas Marine, posebice futuristički Shams Tower. Za razliku od Singapura, gdje se poslije utrke miče postavljena rasvjeta, u Abu Dhabiju je sve mnogo jednostavnije, s obzirom da se radi o pravoj stazi. Rasvjetni stupovi dostižu visinu od dvadeset do četrdest metara, no njihova je visina prilagodljiva, kako bi se poslije zalaska sunca staza progresivno osvjetljavala. Rasvjeta će biti upaljena od samoga starta kako bi se vozači na nju priviknuli iz kruga u krug.

Bruno Senna o Yas Marini

No što je o svojim prvim dojmovima rekao Bruno Senna:

„Čini mi se stazom drukčijom od drugih, a što se tiče kvalitativne strukture umnogome podsjeća na Shanghai. Posebno je originalan izlazak iz boksa kroz tunel. U ovom dijelu staze neće postojati ograničenja u brzini, dakle iz tunela će se izlaziti pod punim gasom. Bit će to prilično zahtjevno za vozače jer je tunel prilično uzak.
Na stazu se izlazi prije brzog zavoja 3, pa može doći do situacije da se pri velikoj brzini zateknu automobil koji izlazi i onaj koji nadolazi.

Druga je novost izletna zona u zavoju 7 koja se prostire ispod tribine. Ovo je do sada neviđeno, no poštivane su sigurnosne mjere glede vozača, a s druge strane gledatelji su mnogo bliže spektaklu. Staza predstavlja miks srednje brzih i brzih zavoja i pripremanje automobila za utrku neće biti lako. Većina zavoja napravljena je pod malim kutem, a ravni dio dug 1,2 km počinje i završava između dvaju zavoja koji se prolaze u prvoj brzini. To je staza na kojoj će doći do izražaja ubrzanja i maksimalne brzine, stoga bi KERS trebao odigrati značajnu ulogu. Što se tiče aerodinamične konfiguracije mislim da je to staza srednje-visokog downforcea, sličnih vrijednosti kao i Magny-Cours“.

Spomenimo na kraju da se čitav kompleks staze prostire na površini od 161,9 hektara, površina pddocka je 40.000 m2, površina izletnih zona 59.100 m2, duljina staze 5.555 metara, širina između 12 i 16 metara, a četiri su dijela dulja od 500 metara. Najdulji ravni dio iznosi 1173 m, procijenjena maksimalna brzina prije zavoja 8 je 317 km/h, a vrijeme potrebno za čitav krug 1'40''.